Promjena javnog mišljenja o nekom postupku ili tehnologiji u okolišu je jako težak posao. Pridobiti mišljenje političara i ostvariti konsenzus još je teži posao. To se upravo događa ovih dana na političkoj sceni Hrvatske.
„Zagrebački SDP uputio je na dnevni red sjednice Gradske skupštine zaključak kojim žele zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića obvezati da u roku 120 dana izvijesti o poduzetim aktivnostima za izgradnju energane, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak.” Prenijeli su gotovo svi ozbiljni mediji.
„Hrvatska treba graditi upravo takvu infrastrukturu uvažavajući naše potrebe, mogućnosti i specifičnosti kako bi trošak građanima bio priuštiv, a sustav ekonomski održiv i ekološki prihvatljiv. Zato su svi oni koji su apriori protiv energana, centara za gospodarenje otpadom, bioplinskih postrojenja i sl. u velikoj zabludi. Samo tako je moguće postići zadane ciljeve, a posebno one za odlaganje otpada.” Izjavio je mr. Mirko Budiša na konferenciji HSLS-a.
Dvije stranke sa ozbiljnim imidžom su jasno definirale svoj stav prema „spalionicama otpad” ili kako smo mi strukovno dogovorili „termičkoj oporabi otpada“. Sve druge stranke još uvijek na pitanje o potrebi izgradnje postrojenja za termičku oporabu otpada izbjegavaju jasan i razvidan stav.
Raspoloženje i javno mišljenje građana se polako, ali sigurno mijenja. Kako i zašto?
Dio zasluga svakako pripada nama jer smo kroz protekle tri godine intenzivno promovirali termičku oporabu otpada. Organizirali smo dvije konferencije Waste2Energy, a ove godine u listopadu u Tuheljskim Toplicama organiziramo i treću u kojoj ćemo nastaviti promovirati procese energije iz otpada . Uz konferencije, osigurali smo nekoliko javnih nastupa u najgledanijim TV emisijama gdje smo govorili o neospornoj potrebi izgradnje postrojenja za termičku oporabu otpada.
Ponosni smo što smo barem dijelom svojim aktivnosti doprinijeli procesu promjene javnog mišljenja i promjene stava političkih stranaka koje su konačno počeli govoriti o potrebi izgradnje ovih postrojenja.
Nismo samo mi to radili kroz ove godine. Svakako, velika zasluga pripada dr.sc. Viktoru Simončiću koji kroz svoje aktivnosti i kolumne već godinama promovira ovakav jedino mogući pristup upravljanju otpadom.
Moram spomenuti i prof.dr. Filipa Kokalja iz Maribora, dopredsjednika Međunarodne akademije održivog razvoja koji je svojim nastupima u regiji uvelike doprinijeo popularizaciji Wastw2Energy procesa
Aktivnosti udruge „Ekologija grada“ i njenog predsjednika Josipa Pavlovića također je veliki iskorak u odnosu nevladin sektor – termička oporaba. Njegova svakodnevna aktivnost veliki je iskorak u pravilnom odnosu spram okoliša.
Ogroman doprinos su dali novinari HTV-a na čelu s Anom Milić, Melinodom Kurilj Antunović, Ognjenom Vukojević i drugima iz ekipe Dobro jutro Hrvatska. Prostor koji je u najgledanijim emisijama HTV-a a pripao tematici Waste2Energy je zaista je impresivan. Samo na taj način se može doprinijeti promjeni javnom g mišljenja , te omogućiti političarima postići konsenzus u pristupu ovoj teme.
Posebna zasluga svakako pripada također novinaru HTV-a Mladenu Iličkoviću koji je kroz svoj dugogodišnji rad stvorio izvrsnu emisiju „Eko zona“ i naravno dao ogroman doprinos poboljšanju javnog mijenja o problematici kvalitetnog upravljanja okolišem.
I još mnogo drugih kao prof.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić koja kroz svoje javne nastupe, ali i strukovno djelovanje uveliko doprinosi stvaranju pozitivnog mišljenja o jedino mogućim postupcima upravljanju otpadom. Prof. dr. Luka Traven je također jedan od onih koji bezrezervno podržava termičku oporabu otpada.
Ogroman doprinos ovoj problematici na jednoj drugoj razini daje kompanija DOK-ING na čelu s direktorom Vjekoslavom Majetić i voditeljicom razvoja Danicom Maljković. Njihovo postrojenje za proizvodnju vodika iz otpada ogroman je iskorak u uvođenje suvremenih tehnologija upravljanja otpadom. Kao i svi projekti u razvoju ovaj projekt ima stanovita ograničenja, ali je fantastičan i gotovo nestvaran doprinos dekarbonizaciji upravljanja korisnim dijelom komunalnog otpada.
Postoje i pioniri pirolitičkih procesa u Hrvatskoj kao što je Željko Brigljević. Svojim projektom Makrokonverter dao je doprinos boljem shvaćanju korištenja i skladištenja energije koristeći korisne dijelove komunalnog otpada i kao izvor energije za pokretanje pirolitičkih procesa.
Zaključno, samo sinergijskim djelovanjem sustavnim medijskim kampanjama i širenjem znanja putem kongresa i konferencija možemo pomoći političarima donijeti najbolje politike upravljanja okoliše, a posebno komunalnim otpadom. Jačanje komunikacijskih kanala i stvaranje konsenzusa kod političara o potrebi izgradnje postrojenja za termičku oporabu otpada naša je zajednička agenda.