Održivi razvoj (uravnoteženi razvoj, postojani razvoj) je zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija u zadovoljenje svojih potreba. On je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, s maksimalno umanjenim pritiskom na okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. Oslanja se na ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja nekontroliranim trošenjem fosilnih goriva, dugoročnim devastiranjem prirodnih resursa i rigidnim zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigura i održivo korištenje izvora sirovina i energije na nacionalnim i međunarodnim razinama. 

Naziv je prva upotrijebila britanska političarka Barbara Ward 1969., a preporučen je i uveden u praksu na Konferenciji o okolišu i razvoju UN-a u Rio de Janeiru 1992. Osnovna je postavka održivoga razvoja: povećanje dobrobiti mjeri se povećanjem kvalitete života pojedinca i sveukupnog stanovništva, a ne povećanjem količine proizvedenih ili utrošenih materijalnih dobara ili energije. Neusklađenost interesa i usmjerenja različitih skupina i država o prvenstvima ciljeva razvoja, uzrokom je neujednačenosti razvojnih planova pojedinih zemalja, regija ili kontinenata. 

Društveno-okolišna ravnoteža treba biti prihvatljiva za sve zajednice, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini, pri čemu je potrebno uvažiti osjetljivost okoliša. Gospodarsko-okolišna ravnoteža pretpostavlja poticajno i subvencionirano okruženje za ekonomski rast uz očuvanje prirodnih resursa, dok gospodarsko-društvena ravnoteža podrazumijeva ravnomjeran ekonomski rast poduzeća i lokalnih zajednica. 

Međunarodna akademija održivog razvoja okuplja sve zainteresirane strane (fizičke i pravne) koje u svojim djelatnostima imaju viziju smanjenja pritiska na okoliš u akcijama koje neosporno moraju provoditi u interesu održivosti društvene zajednice u kojoj djeluju.