Međunarodna akademija održivog razvoja u suradnji s Posavskom županijom pokrenula je inicijativu za proglašenje Parka biosfere Srednja Posavina programu UNESCO MAB (Man and Biosphere – Čovjek i biosfera).
Projektu su u startu dale bezrezervnu podršku brojne institucije s obje strane rijeke Save.
Ciljevi projekta su:
- uspostava novog nacionalnog zaštićenog prekograničnog područja obuhvata Sava ušće Vrbasa do Sava Županja usklađenog s funkcijama i ciljevima rezervata biosfere,
- postizanje preduvjeta i izrada potrebne dokumentacije za ulazak u UNESCO-vu mrežu rezervata biosfere,
- sudjelovanje i podrška javnosti u uspostavi internacionalnog zaštićenog područja i rezervata biosfere u obuhvatu Sava ušće Vrbasa do Sava Županja.
Ostvarenje ovih ciljeva zahtijeva dugoročan i uporan rad te postizanje suglasnosti na svim razinama odlučivanja i u najširem krugu korisnika prostora o potrebi dugoročne zaštite područja uz rijeku Savu.
Privremena zaštita ovog prostora u kategoriji regionalnog parka, izrađena prijedlog prijave za ulazak u Svjetsku mrežu rezervata biosfere te radionice i publikacije manje su ili veće stepenice do ostvarenja navedenih ciljeva.
Inovativan koncept UNESCO-vog rezervata biosfere, koji objedinjuje zaštitu prirode i održivi razvoj te znanstveno istraživanje i obrazovanje, dokazao se na svim kontinentima kao perspektiva za skladan odnos čovjeka i prirode.
Svjetska mreža rezervata biosfere programa MAB sastoji se od dinamične i interaktivne mreže mjesta izvrsnosti. Njime se potiče skladna integracija ljudi i prirode za održivi razvoj putem participativnog dijaloga; razmjena znanja; smanjenje siromaštva i poboljšanje dobrobiti ljudi; poštovanje kulturnih vrijednosti i sposobnost društva da se nosi s promjenama, čime se doprinosi Programu održivog razvoja do 2030. i ciljevima održivog razvoja. U skladu s tim, Mreža je jedan od glavnih međunarodnih alata za razvoj i primjenu pristupa održivom razvoju u širokom rasponu
konteksta.
Svjetska mreža rezervata biosfere promiče suradnju sjever-jug i jug-jug i predstavlja jedinstveni alat za međunarodnu suradnju kroz razmjenu znanja, razmjenu iskustava, izgradnju kapaciteta i promicanje najboljih praksi.
Postoji 748 rezervata biosfere u 134 zemlje, uključujući 23 prekogranična područja. Distribuiraju se na sljedeći način:
- 93 mjesta u 33 zemlje Afrike
- 36 lokacija u 14 zemalja arapskih država
- 176 lokacija u 24 zemlje Azije i Pacifika
- 309 lokacija u 41 zemlji Europe i Sjeverne Amerike
- 134 mjesta u 22 zemlje, Latinskoj Americi i Karibima.
Bosna i Hercegovina nema niti jedan rezervat biosfere dok Hrvatska ima dva i to Velebit koji je uključen u UNESCO-vu mrežu 1977. godine i Mura-Drava Dunav uključen u UNESCO-vu mrežu 2012. godine.
Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Rezervati biosfere su
međunarodno priznati oblik zaštite, nominirani od nacionalnih vlada i ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Rezervati biosfere su živi laboratoriji za ispitivanje i demonstraciju cjelovitog upravljanja zemljištem, vodama i biološkom raznolikošću. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i
iskustava.
Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:
- Zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza, te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa
- Razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv
- Logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja